„Najbolji način da se ne osjećaš beznadno je da ustaneš i uradiš nešto. Ne čekaj da ti se dobre stvari same dogode.“ – Barack Obama
Brini o svom mentalnom zdravlju!
Stres je predmet zanimanja i istraživanja različitih znanstvenih disciplina, od bioloških, psiholoških, do socioloških znanosti. Skretanjem pozornosti javnosti o važnosti preveniranja stresa s ciljem zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na radnom mjestu u suvremenom društvu proveden je tijekom 2017./2018. godine u SDŽ javnozdravstveni projekt. U dvije godine projektnih aktivnosti održano je šest javnih i stručnih manifestacija s ciljem unapređenja znanja i strategija situacijskog suočavanja sa stresom, a time i zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja djelatnika u odgojno-obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama. Služba za mentalno zdravlje u sklopu javnozdravstvenog projekta „Zagrli život“ provela je i istraživanje 258 ispitanika u javnim ustanovama kako bi se ispitala razina stresa na radnom mjestu. Primijenjeni su praktični alati u procjeni psihosocijalnih rizika različitih stresora. Rezultati su pokazali sljedeće: zabrinutost za egzistenciju zbog male plaće (68,1 %), zabrinutost zbog buduće niske mirovine (54,5 %), ograničena mogućnost za napredovanje i povišicu (77,3 %). Bez obzira na to jesmo li mladi ili stari, jesmo li izloženi stresu na radnom mjestu ili ne, moramo biti svjesni da je kronični stres posljedica stalne zabrinutosti može itekako ugroziti naše zdravlje. Broj bolesti koje se mogu javiti pod utjecajem stresa je velik. Posebno značajan problem je to što se mnogi, a naročito mladi, protiv stresa bore, nažalost, na pogrešan način čijih smo posljedica svjedoci na dnevnoj razini.
Suvremeno društvo 21. st. u svakodnevni način života i rada donijelo je veliki pritisak ne samo na pojedince, već i na cijele skupine ljudi u poslovnom svijetu. Svijet koji je izmijenjen ima neprestano nove zahtjeve i nerijetko visoka očekivanja u profesionalnom djelovanju. U situacijama suočavanja s prevelikim zahtjevima u odnosu na naše vlastite kapacitete i snage, kada je pomaganje, briga, rad za druge i opće dobro toliko intenzivno iskustvo da ste potrošili sve svoje resurse suočavanja, može doći do znakova emocionalne iscrpljenosti. Ponekad bez ikakve pripreme, suočeni smo s potrebom za brzim savladavanjem novih vještina. U vremenu koje je iza nas, u obavljanju svojih poslova mnoge struke trebale su se dosjetiti kako podržavati klijente, učenike, roditelje, kolege i druge subjekte u bližem i daljem okruženju, kako ostati dostupan!
U proteklom razdoblju čuli ste nešto više tragičnih priča i težih ljudskih sudbina u svakodnevnim kontaktima ili informativnim sadržajima. Možda ste tada osjećali povećanu odgovornost, nemoć da nešto promijenite ili da radite onako kako se to uobičajeno čini? Možda se u svom svakodnevnom radu suočavate s osobnim stresom, ali i sa stresom kolega i pokušavate prebroditi teškoće u organizaciji posla, komunikaciji s kolegama i nadređenima? Vi ste ti koji se brinete, podržavate, podučavate i prisutni ste tu za druge, koji prolazite kroz različite stresne ili krizne situacije koje mogu iz akutnog stresa prijeći u kronični te dovesti i do sagorijevanja na poslu.
Paralelno sa svim navedenim situacijama ne bi trebali zaboraviti sačuvati svoje tjelesno, ali i mentalno zdravlje. Uvjeti rada nisu nigdje u svijetu pa tako ni kod nas idealni jer u mnogim strukama nedostaje prostora i kadra za profesionalno djelovanje i zasigurno postoji prostor za napredak! Čak je i „normalizacija svakodnevice“ u proteklih nekoliko godina donijela kaos te dojam da je svega puno, možda i previše te nerijetko osjećate umor i potrebu da usporite? Posvetiti se sebi kroz različite rasterećujuće aktivnosti je neophodno na dnevnoj razini. Uvijek je važno zastati na trenutak i konstruktivno proraditi stresnu svakodnevicu uključujući aktivnosti koje su za nas opuštajuće jer je to dobar početak brige za mentalno zdravlje. Oporavak nakon kroničnog profesionalnog stresa, tj. sagorijevanja na poslu, moguć je jedino kroz osvještavanje osobne povijesti i naše individualne istine. Tako možemo razviti otpornost koja se uvijek posljedično javlja nakon suočavanja s raznim profesionalnim poteškoćama koje ponekad nisu jednostavne, ali uvijek možemo na njih gledati kao na izazov. I kada nam se čini da baš ništa ne pomaže, prisjetimo se njemačke narodne poslovice koja kaže da samo glazba obriše suze i ohrabri srce! Brinite o svom mentalnom zdravlju jer stresno je ne znati ništa o stresu!
Mirela Grbić, prof.def. stručna suradnica
Služba za mentalno zdravlje